MARIJANSKA HRVATSKA /GOSPINA SVETIŠTA MEĐU HRVATIMA/

 /Nastavlajući predstavljati knjige u kojima se spominje župa Dolina ili jedno od dolinskih sela. Tim putom,  došli smo, do jedne hvale vrijedne, knjige.

 Prije četrnaest godina iz tiska je izišla knjiga MARIJANSKA HRVATSKA, autora fra Petra Lubina  (1951), franjevac Reda Manje braće i član provincije presv. Otkupitelja sa sjedištem u Splitu  u izdanju  "Marija" – vjerski list za Marijine štovatelje u Splitu.
 Knjiga je to na 605 stranica - enciklopedijskog formata u kojoj su predstavljena sva Marijanskja svetišta i Marijanske crkve u Hrvata koja su postojala do 1995. godine.
 
 U Predgovoru autor između ostalog piše: "Kao urednik lista "Marija"  sudjelovao sam godine 1983. na IX  mariološkom i XVI marijanskom međunarodnom kongresu na Malti. U okviru rada Hrvatske sekcije, brojni sudionici izrazili su želju da se tiska djelo fra Ante Crnice Hrvati i Marija, nacrt djela Gospina Hrvatska, objelodanjeno ciklostilom g. 1953 u Zagrebu. Pripomenuli su tada neki kako je Crničino djelo o hrvatskim marijanskim svetištima jednim dijelom zastarjelo te bi ga trebalo preurediti i nadopuniti. To je za mene bilo nadahnuće da bih, uz ostale poslove u "Mariji", moga nadopuniti Crničino djelo i pružiti hrvatskim katolicima u jednoj knjizi hrvatska marijanska svetišta. Tu sam misao priopćio nekim kongresistima, a oni su je odobrili i potaknuli me na rad.

 Knjiga je podijeljena u dva dijela.
 
 U prvom dijelu, koji obuhvaća 63 stranice predstavljeno je MARIJANSKO LICE CRKVE – I. S MARIJOM KROZ POVIJEST i to: 1. Na izvorima Marijanske pobožnosti, 2. S Marijom kroz stoljeća, 3. Marijanski stav u Kristovoj sljedbi, 4. Oznake Marijanske pobožnosti, 5. Marijanska pobožnost, II. MARIJANSKA BAŠTINA U HRVATA 1. Prve Gospine crkve, 2. U temeljima hrvatske kulture, 3. Marija u raspravama hrvatskih teologa, 4. Marija u hrvatskoj književnosti, 5. Marija u likovnoj umjetnosti, 6. U glazbenom milozvučju, 7. Hrvatske crte Marijina lica. III. MARIJA U SVOJIM SVETIŠTIMA 1. Mjesto susreta čovjeka s Bogom, 2. Marijanska hodočašća, 3. Hrvati hodočasnici.

 Drugi dio: I. Zagrebačka crkvena pokraijina, II. Riječka crkvena pokrajina, III. Splitska crkvena pokrajina, IV. Sarajevska crkvena pokrajina, V. Ostali krajevi.

 Treći dio: MARIJANSKE CRKVE: Zagrebačka nadbiskupija, Đakovačka i srijemska biskupija, Križevačka biskupija, riječko-senjska nadbiskupija, Porečko-pulska biskupija, Krčka biskupija, Splitsko-makarska nadbiskupija, Šibenska biskupija, Hvarska biskupija, Dubrovačka biskupija, Kotorska biskupija, Zadarska nadbiskupija, Sarajevska nadbiskupija BANJALUČKA BISKUPIJA, Mostarsko-duvanjska biskupija i Trebinjsko-mrkanjska biskupija.
 Osim gore narečenog  u knjizi  je i Kalendar marijanskih blagdana, Vremenski  redoslijed nastanka hrvatskih Gospinih svetišta, Sažetci na stranim jezicima i dr.
 
 Zašto sve ovo i zašto predstavljamo ovu knjigu?  Osim iz poštivanja prema svemu što se odnosi na Mariju i Njezino Ime, u ovoj knjizi na str.  549 donesen je kraći osvrt na dolinsku crkvu a kao izvor za njega je  korišten članak iz Glasa koncila objavljen u broju 16/1988 na str. 10 pod naslovom: "Temeljac nove crkve". Donosimo ga u cijelosti: "DOLINA  - U Dolini kod Bosanske Gradiške  nalazi se župna crkva Uznesenja bl. Djevice Marije. Stara je crkva posve dotrajala. To je zapravo  nekadašnja gostionica koju su vjernici kupili i pretvorili u crkvu, a poslije i proširili. Biskup Franjo Komarica blagoslovio je 5. travnja 1988. godine kamen temeljac za novu crkvu".

 Osim župne crkve u Dolini za nas Dolince, jer nas je najviše useljeno u novogradiški kraj,   na str. 444 spominje se i crkva u Novoj Gradiški Bezgrješnog začeća, koju u ovom broju Suze donosimo kao Marijansko svetište u Slavoniji, te crkva
Kraljice Krunice u Novoj Gradiški – Župa jug i U Novoj Kapeli crkva posvećena Preslavnom Imenu Marinom.